Kako se računa bruto u neto?
Da bismo izračunali bruto u neto plaću, potrebno je primijeniti različite odbitke koji su regulirani zakonima o porezima i doprinosima. Ti odbici variraju ovisno o državi, regiji i osobnim okolnostima zaposlenika (npr. ima li uzdržavane članove obitelji, djecu, invalidnost, itd.). Primjer izračuna:
1. Porez na dohodak: Ovisi o poreznoj stopi koja je progresivna (što je plaća veća, veća je porezna stopa). Na plaće se obično primjenjuju stope od 20%, 30% ili više.
2. Prirez: Ovisno o mjestu prebivališta radnika, može se primijeniti prirez. Gradovi poput Zagreba imaju visoke stope prireza, dok neke općine imaju niže ili nemaju prirez.
3. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje: U Hrvatskoj, doprinosi za mirovinsko osiguranje iznose 20% od bruto plaće (15% za prvi stup mirovinskog osiguranja, 5% za drugi stup). Doprinosi za zdravstveno osiguranje često se kreću oko 16,5%.
Što utječe na izračun?
Mjesto prebivališta: U većim gradovima kao što je Zagreb, prirez je veći nego u manjim općinama.
Osobne olakšice: Ako radnik ima uzdržavane članove obitelji (npr. djecu), može ostvariti porezne olakšice koje smanjuju iznos poreza na dohodak.
Stup mirovinskog osiguranja: Stariji zaposlenici koji su uključeni samo u prvi stup mirovinskog osiguranja plaćaju drugačije doprinose u usporedbi s mlađim radnicima koji su obavezni uplaćivati i u drugi stup.
Bruto plaća ne predstavlja cjelokupan trošak za poslodavca. Osim bruto iznosa, poslodavci u Hrvatskoj plaćaju i dodatne doprinose na bruto plaću. Ti doprinosi uključuju naknade za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i ozljede na radu.
Razlika između bruto i neto plaće
Što je bruto plaća?
Bruto plaća odnosi se na ukupni iznos novca koji poslodavac isplaćuje radniku prije nego što se odbiju porezi, doprinosi i druga zakonska davanja. U bruto iznosu su uključene sve komponente plaće kao što su osnovna plaća, dodaci, bonusi i ostali prihodi. To je ukupan trošak poslodavca za radnika.
Što je neto plaća?
Neto plaća je iznos novca koji radnik stvarno prima “na ruke” nakon što se odbiju svi porezi i doprinosi. Drugim riječima, to je plaća koju radnik može potrošiti, odnosno novac koji se isplaćuje na njegov račun ili u gotovini. Neto plaća uvijek je manja od bruto plaće zbog obaveznih odbitaka.
Bruto i neto plaća na globalnoj razini
Razlika između bruto i neto plaće varira od zemlje do zemlje zbog različitih poreznih sustava i doprinosa. Na primjer, u skandinavskim zemljama kao što su Danska ili Švedska, porezi su visoki, ali država pruža opsežne socijalne beneficije, dok u zemljama s nižim porezima, radnici mogu zadržati veći dio plaće, ali imaju manje socijalne sigurnosti.
Radnici bi trebali biti svjesni svojih prava i obaveza te provjeravati svoje platne liste kako bi bili sigurni da su svi odbici pravilno obračunati. S druge strane, poslodavci bi trebali koristiti specijalizirane softvere ili računovodstvene usluge kako bi pravilno obračunali plaće i doprinosi te izbjegli eventualne kazne zbog nepravilnosti.
Zaključak
Bruto plaća je iznos koji poslodavac isplaćuje prije odbitaka, dok je neto plaća stvarni iznos koji radnik prima nakon svih odbitaka. Izračunavanje bruto u neto ovisi o zakonodavstvu, poreznim stopama, prirezima i osobnim poreznim olakšicama. Razumijevanje razlike između bruto i neto iznosa ključno je kako bi radnici znali koliko stvarno dobivaju, a poslodavci razumjeli ukupne troškove rada.
Pregledaj usluge našeg trenutnog sponzora i podrži daljnji razvoj portala Poslovne Kronike.
